Kroz sedam desetljeća svog postojanja Srednja škola „Vladimir Gortan" iznjedrila je niz iznimnih pojedinaca koji su u svojim profesionalnim karijerama dosegli najviše znanstvene i stručne titule. Ovdje su predstavljeni oni bivši učenici koji su postigli doktorat znanosti ili njemu ekvivalentno akademsko dostignuće.
Prirodne i tehničke znanosti
Rođen je u Juricanima kraj Umaga gdje je pohađao osnovnu školu. Nakon mature 1961. upisuje Prirodoslovno-matematički fakultet u Beogradu na kojem je diplomirao kao najmlađi diplomant u SFRJ u dvadesetprvoj godini, što je objavljeno 1965. u tiskovinama.
Godine 1967. postaje asistent iz teorijske fizike na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Doktorirao je 1975. na PMF-u u Novom Sadu, a 1982. izabran je za izvanrednog profesora. Godine 1988. postaje redovni profesor. Od 1996. do 2000. bio je nosilac projekta 01E18 „Fizičke karakteristike materijala i transportni procesi". Objavio je oko 120 znanstvenih radova, od kojih preko 80 u međunarodnim časopisima.
Bio je urednik časopisa za fiziku Journal of Research in Physics. Zahvaljujući izuzetnom znanstvenom opusu, profesor Mario Škrinjar pozvan je 2008. od strane odbora za Nobelovu nagradu da predloži kandidata za nagradu iz područja fizike. Predložen je od kolegija profesora za akademika pri Vojvođanskoj akademiji nauke i umjetnosti. Preminuo je 19. lipnja 2011. u 67. godini života.
Odlična učenica, oslobođena polaganja mature. Upisala studij medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirala 1969. Obavezni radni staž obavila je u Kliničkom bolničkom centru Rebro u Zagrebu. Specijalistički ispit iz opće medicine položila je 1984. U Švicarskoj, u Ženevi gdje se preselila, završila je specijalizaciju kao psihijatar i psihoterapeut u Kantonalnoj bolnici. Privatnu praksu iz područja psihoterapije radi dugi niz godina. Nakon pune 41 godine staža u zasluženoj je mirovini.
Gimnazijalac bujske gimnazije, maturirao 1962. Po završetku gimnazije u Bujama upisao se na Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, smjer zoologija. Magistrirao je na području hidrobiologije, a doktorsku disertaciju vezao je za istraživanje biologije otpadnih voda. Po svojim istraživanjima postao je poznat i u svijetu te je bio pozivan za predavača na inozemnim sveučilištima, predavajući u Trstu i Udinama na talijanskom jeziku, a na engleskom u Munchenu, Mainzu, Berlinu, Zurichu i drugdje.
Napisao je udžbenike za osnovnu i srednju školu, gimnazijskog programa. Predavao je novi izborni predmet Biotestovi u Zagrebu i na poslijediplomskom studiju sveučilišta u Osijeku. Godišnje je imao preko 300 studenata, vodio 54 diplomska rada, mentor na 12 magistarskih radova i 4 doktorata. Dobio je državnu nagradu Ivan Filipović 1999. i mnoga druga priznanja. Osim znanosti, fascinirala ga je umjetnost, volio je glumu i recitaciju, a bavio se atletikom, skokom u dalj, plivanjem, veslanjem i borilačkim sportom, osobito džudom.
Poznati i svjetski priznat arhitekt prof. dr. Mario Perossa rođen je u Bujama, 1948., u našoj je školi završio srednjoškolsko obrazovanje. Diplomirao je arhitekturu u Ljubljani, gdje je magistrirao i doktorirao, a nakon diplome najprije radi kao asistent, a danas kao redovni profesor.
Arhitekt Mario Perossa autor je nekih od najslavnijih kuća u Istri — kuće Jež u Lovrečici kraj Umaga i kuće i obližnja kuća Haj za koju je dobio i nagradu za najbolju građevinu u Hrvatskoj. U njegovoj obitelji je čak troje arhitekata, brat Piero i kći Dalila, a ured im je smješten u selu Oskoruš odakle potiče njegova obitelj. Kuća nije konfekcija, ističe Mario Perossa — kod projektiranja obiteljske kuće trudi se upoznati njezine buduće stanare, njihove potrebe, navike, željei specifičnosti te ih ugrađuje u projekt.
Maturant bujske Gimnazije 1969. godine, rođen u Pazinu 1950. Završio je osnovnu školu u Umagu, gimnaziju u Bujama, Medicinski fakultet u Rijeci 1974. Specijalizirao je opću medicinu 1981., magistrirao na području vaskularne kirurgije 2003. te postigao doktorat 1996.
Od 1977. do danas u službi je za kirurške bolesti, Odjel za torakovaskularnu kirurgiju Opće bolnice Pula. Niz godina je šef Odjela za torakovaskularnu kirurgiju i šef Službe za kirurške bolesti 1995.–2005. Stalni je sudski vještak iz područja opće i vaskularne kirurgije te osnivač i predsjednik Golf kluba Pula od osnutka 1997. Dragovoljan je sudionik Domovinskog rata 1991./1992. i kao hrvatski branitelj bio je član Zapovjedništva Pazinske bojne.
Odlučna u očuvanju okoliša rodnog Umaga, posvetila je znanstveni rad istraživanju svoga kraja i njegovu boljitku. Rodom iz Buja, nakon završene osnovne škole u Umagu i Srednje škole „Vladimir Gortan" u Bujama (1970.) studira na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirala 1975. Zvanje magistra biologije stekla je na Institutu „Ruđer Bošković" 1980., a 1986. stekla je zvanje doktora znanosti. Godine 1989. nagrađena je Kidričevom nagradom — najvišom državnom znanstvenom nagradom u tadašnjoj SR Sloveniji.
Od 1976. do 1989. radila je kao istraživač fitoplanktontolog na morskoj biološkoj postaji „Portorož". Sudjelovala je na mnogim domaćim i međunarodnim kongresima i bila voditeljica UNEP-ovog programa za istraživanje ekologije mora. Od 2007. redovno je zaposlena na Odsjeku za politehniku Filozofskog fakulteta u Rijeci gdje predaje kemijske osnove tehnologije i ekologiju.
Elvi Piršl rođena je 1957. u Rijeci. Godine 1976. završila je gimnaziju u Bujama. Stupanj doktora znanosti stekla je 27. prosinca 2001. obranom radnje Komparativna analiza nastavnih programa i stavova učitelja u interkulturalizmu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za pedagogiju).
Od 1992. stalno je zaposlena na Pedagoškom fakultetu u Puli (danas Sveučilište Jurja Dobrile u Puli) gdje kao izvanredna profesorica pedagogije predaje nekoliko kolegija na talijanskom i hrvatskom jeziku iz područja Pedagogije i Interkulturalizma. Osmislila je i nove kolegije u suautorstvu s kolegama Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Tatjana Peruško rođena je 1966. u Puli. Osnovnu i srednju školu pohađala je u Bujama, gdje je 1984. i maturirala, u Centru usmjerenog obrazovanja Vladimir Gortan, smjer Odgoj i obrazovanje — suradnik u razrednoj nastavi. Iste godine upisuje studij komparativne književnosti i talijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1990. diplomirala.
Godine 2003. brani doktorsku disertaciju pod naslovom Poetički modeli fantastične novele u talijanskoj književnosti od Scapigliature prema modernizmu. Objavila je dvije knjige, suuredila jednu antologiju talijanske suvremene književnosti i jedan znanstveni zbornik. Dobitnica je Rektorove nagrade za najbolje studente Sveučilišta (1990.), međunarodne stipendije Associazione Dino Buzzati (1996.) i nagrade Frano Čale za prijevod Nevidljivih gradova Itala Calvina (1998.).
Uspješna znanstvenica i znanstvena urednica vodećih svjetskih časopisa iz područja biologije. Završila je gimnaziju u Bujama 1995. i upisala se na Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. U Švicarskoj, na Friedrich Miescher Institutu, Sveučilišta u Baselu stekla je zvanje doktora znanosti — stanična biologija i neurobiologija.
Od 2005. do 2013. bila je znanstvenica (postdoktoralni fellow) na Rockefeller Universityju i Columbia Universityju u New Yorku. Od 2013. je znanstveni urednik u prirodoslovnom časopisu Cell, Cambridge, Massachusetts. Objavila je više znanstvenih radova u kojima je pokazala na koji način mutacije, nađene u genima psihičkih bolesnika, mogu dovesti do promjena u razvoju i funkciji mozga.
Medicina i zdravstvene znanosti
Rođen u Momjanu 1940. Nakon završene mature u Gimnaziji „Vladimir Gortan" u Bujama 1960. upisao se na studij veterine na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Stekao zvanje doktora veterinarske medicine. Vratio se u Istru 1970. i zaposlio u Poljoprivrednom kombinatu Pazin u programu peradarske proizvodnje, gdje je radio na unaprjeđenju i razvoju tehnologije. Završio je i magisterij iz područja peradarske proizvodnje.
Obnašao je važne dužnosti, od direktora OOUR-a do direktora Radne organizacije „Puris" Pazin. Bio je predsjednik Organizacijskog odbora Europskog prvenstva u bočanju (PEUB) koje se održalo u Pazinu 1989. Sudionik je Domovinskog rata i bio je član Zapovjedništva Pazinske bojne. Rado dolazi u Buje i redovito se sastaje sa školskim kolegama.
Kardiolog, specijalist interventne kardiologije, koncesionar u vlastitoj specijalističkoj kardiološkoj ordinaciji „Zdravstveni zavod Reschner" u Ljubljani. Maturant bujske gimnazije iz 1977. Nakon završene gimnazije upisao je studij medicine na medicinskom fakultetu u Ljubljani gdje je diplomirao 1984. Kao specijalist na Kliničkom centru za kardiologiju zaposlio se 1988. i završio specijalizaciju interne medicine te 1993. specijalizirao invazivnu i intervencijsku kardiologiju.
Godine 2004. imenovan je predstojnikom Internističke prve pomoći. Osnovao je vlastiti „Zdravstveni zavod Reschner" u Ljubljani. Na medicinskom fakultetu obranio je doktorat interne medicine i stekao status doktora znanosti. U svom znanstvenom radu objavljivao je stručne članke i radove, te je ispitivač za provjeru znanja za dobivanje licence liječnika iz stranih zemalja.
Upornost i predanost u borbi za ljudski život — životni put i postignuća predane znanstvenice. Rođena u Pazinu 1960., maturirala je u Srednjoj školi „Vladimir Gortan" u Bujama 1978. i diplomirala na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Godine 1988. obranila je magistarski rad, a 1993. doktorsku disertaciju te se dalje usavršavala na području radiologije i onkologije.
U razdoblju od 1994. do 2008. postaje višim asistentom na Katedri za fiziologiju. Radi u KBC-u Rijeka na Katedri za onkologiju i radiologiju s radioterapijom, 2003. postaje pročelnicom Katedre za onkologiju i radioterapiju u Rijeci. Od 2010. redovni je profesor i primila je 2011. priznanje Zeleni karton za doprinos razvoja kulture poštovanja i promicanja prava pacijenata Hrvatskog pokreta za prava pacijenata.
Maturu završila u Gimnaziji u Bujama 1957. Nakon završene gimnazije upisala je studij stomatologije na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je diplomirala 1963. Udajom se preselila u Nikšić u Crnu Goru gdje je radila punih 35 godina u preventivnoj službi školske djece od 1963. do 1998. Aktivnosti u službi prevencije obavljala je na cijelom prostoru Crne Gore. Specijalizirala je ortodonciju na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu. Za svoj rad primila je najviša priznanja liječnika Crne Gore.
Maturant bujske Gimnazije 1998. Izvrstan učenik u gotovo svim nastavnim predmetima, postigao je 1. mjesto na državnom natjecanju iz hrvatskog jezika koje se održalo u Zadru 1997. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu 2004. Specijalizirao je neurokirurgiju te doktorirao 2008. Član je vrhunskog tima Kliničkog bolničkog centra Zagreb, neurokirurgije Rebro. Od 2012. član je Hrvatskog neurokirurškog društva i od 2013. izabran je za tajnika HLZ-a. Radi u timu doktora Josipa Paladina — timu liječnika, vrhunskih neurokirurga. Tim je primio priznanje — certifikat izvrsnosti Europske udruge neurokirurških društava za edukaciju u neurokirurgiji.
Kao gimnazijalac u Bujama redovito je trenirao karate i postigao velik uspjeh i mnoge nagrade i priznanja na sportskim natjecanjima.
Maturant Gimnazije, maturirao 1998., školski i razredni kolega Dr. Sergeja Marasanova. Nakon izvrsnog uspjeha koji je postigao iz svih predmeta u gimnaziji u Bujama, upisao se na Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski studij završio je u Zagrebu pred povjerenstvom Medicinskog fakulteta. Stručna znanja i edukacije iz interventne kardiologije obavio je u Tolochenzu, Švicarskoj i London Chest Hospitalu u Londonu.
Zaposlen je kao liječnik specijalist u bolničkoj djelatnosti interventne kardiologije i voditelj je Odjela za kardiologiju Opće bolnice „Josip Benčević" u Slavonskom Brodu. Uz ostalo obavlja posao Nacionalnog koordinatora za tečajeve naprednog održavanja života Europskog društva za reanimatologiju te je docent na Katedri za internu medicinu i povijest medicine Medicinskog fakulteta Osijek, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Završila je u Bujama prva dva razreda srednje škole koja je tada obrazovala općeobrazovne programe. Školovanje je nastavila u Medicinskoj školi u Rijeci. Studij medicine završila je na Medicinskom fakultetu u Rijeci s izvrsnim rezultatom te je nastavila svoje usavršavanje, magisterij i nakon toga specijalizaciju iz neurologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Kao liječnica specijalist-neurolog radi u ordinaciji Doma zdravlja u Umagu.
Liječnik i političar. Rođen je u Kaštelu 1935. U Gimnaziji u Bujama završio je Niži tečajni ispit 1950. Na daljnje školovanje otišao je u Bjelovar i nakon mature upisao se na Medicinski fakultet u Zagrebu. Nakon završetka studija 1963. angažiran je u bolnici u Izoli. Završio je specijalizaciju iz kirurgije te je ubrzo postao i voditelj kirurškog odjela. Uložio je velik trud kako bi se odjel kirurgije preselio iz starijeg prostora na novu lokaciju na izolsko brdo u novu bolnicu, koja je tada bila dostupna i pacijentima iz hrvatskog dijela Istre do osamostaljenja Slovenije. Uključio se u politički život Izole te je izabran za vijećnika općine Izola, a kasnije je postao župan. Udruženje kirurga Slovenije ga je 2010. proglasilo „Počasnim članom".
Društvene i humanističke znanosti
Završila maturu 1967. u Gimnaziji u Bujama. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je hrvatski jezik i književnost te francuski jezik 1972. Radila je kao nastavnica hrvatskog jezika u osnovnoj školi u Novigradu, zatim od 1974. do 1996. u Srednjoj školi „Vladimir Gortan" u Bujama. Od 1996. radi kao vanjska suradnica na Pedagoškom fakultetu u Puli.
Doktorat je postigla 1999. disertacijom Suvremena srednjoeuropska pripovjedna proza u gimnazijskoj nastavi književnosti. Godine 2000. izabrana je u zvanje docentice na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Puli, gdje je predavala metodiku književnog odgoja i teoriju književnosti.
Rođen u Umagu 1959. Završio gimnaziju u Bujama, diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, doktorat znanosti stekao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U svojoj profesionalnoj karijeri postigao je velik uspjeh — obnašao je neke od najimpozantnijih dužnosti: šef odsjeka pravnih poslova u Ministarstvu školstva i kulture, savjetnik potpredsjednika vlade za pravna pitanja, pomoćnik ministra vanjskih poslova za konzularna pitanja, tajnik Ministarstva vanjskih poslova, izvanredni opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Češkoj, zamjenik državnog tajnika za upravu te državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa.
Autor je i koautor četiri knjige iz područja prava, desetaka stručnih i znanstvenih radova te koautor triju knjiga iz područja vezanih za promociju hrvatske kulture.
Bujski gimnazijalac, maturirao 1973. Nakon mature upisao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studij sociologije. Na tom fakultetu magistrirao je 1985. te zatim doktorirao 2002. Redovni je profesor na Odsjeku za kulturne studije gdje je obavljao dužnost pročelnika Odsjeka za kulturne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Autor je proširenog i dopunjenog izdanja obveznog udžbenika sociologije za gimnazije. Urednik je časopisa Naše teme, zamjenik je glavnog i odgovornog urednika časopisa Revija za sociologiju i časopisa Polemoa. Usavršavao se na svjetskim sveučilištima University of Indiana i Ohio State University of Cleveland.
Bivši učenik gimnazije, maturirao 1996. Nakon završene gimnazije upisao se na studij menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Poslijediplomski, specijalistički studij i doktorat postigao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta „Josip Juraj Strossmayer" u Osijeku. Imenovan je zamjenikom ministra turizma Republike Hrvatske od 2013. Bavi se znanstvenim istraživanjem iz područja ekonomije te je objavio niz znanstvenih istraživanja.
Mladi znanstvenici
Molekularna biologinja Ana Textor (rođ. Jukica) rođena je u Splitu 1982. U srednjoj je školi pokazala interes za prirodne znanosti. Srednju školu Vladimir Gortan završila je 2000. i upisala Prirodoslovno-matematički fakultet na Sveučilištu u Zagrebu gdje je i diplomirala molekularnu biologiju kao stipendistica grada Buja. Svoj znanstveni rad nastavlja na Sveučilištu Freie u Berlinu gdje je doktorirala iz biologije kao stipendistica Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Godine 2012. upisala je postdoktorski studij na Zavodu za molekularnu biologiju i gensku terapiju (Max-Delbrück-Centrum für Molekulare Medizin).
Njezin rad o mehanizmima koji su odgovorni za učinkovitost imunoterapije genetički-modificiranim T limfocitima u liječenju tumora zapažen je te je primila nagradu IAESTE za praksu 2005.
Mladi istraživač i prenositelj znanja novim generacijama Josip Požar, tridesetčetverogodišnjak rodom iz Karlovca, završio je Srednju školu „Vladimir Gortan" u Bujama 2000. kada upisuje studij kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završenog studija zapošljava se kao znanstveni novak na istom fakultetu. Doktorsku disertaciju iz područja fizikalne kemije obranio je 2012. te je od 2014. zaposlen kao docent na Zavodu za fizikalnu kemiju.
Njegova nastavna djelatnost obuhvaća predavanja iz fizikalne kemije i kemijske termodinamike. Koautor je dvanaest znanstvenih radova u časopisima s međunarodnom recenzijom i jedne sveučilišne skripta. U razdoblju od 2002. do 2014. sudjelovao je u trima znanstvenim projektima Ministarstva znanja i obrazovanja Republike Hrvatske.