Osnivanje i prva školska godina, 1946./47.
Niža gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom započela je s radom tek početkom školske 1946./47. godine. Kao prva srednja škola na Bujštini svečano je otvorena 29. rujna 1946. u zgradi osnovne škole u Materadi. Već 28. veljače 1947. škola je preseljena u Buje kao političko središte, ali i zbog interesa velikog broja učenika iz udaljenih mjesta za domskim smještajem. Đački dom i škola smješteni su u zgradu željezničke stanice u Bujama.
Školska 1947./48. godina započela je u novoj političkoj situaciji. Saveznička trupe napustile su Pulu, a prema mirovnom ugovoru uspostavljena je granica na Mirni, čime je Bujština bila odijeljena od Jugoslavije. Pomoć Bujštini stizala je iz svih krajeva Hrvatske, a patronat nad gimnazijom preuzeo je Savez tekstilaca. Iz Hrvatske su dolazili potrebni profesori, nastavnici i učitelji.
Zbog neodgovarajućeg smještaja u zgradi željezničke stanice te se školske godine nastava odvijala u zgradi osnovne škole na talijanskom jeziku, a đački je dom preseljen u Garibaldijevu ulicu nasuprot uljari. Puno razumijevanje za novonastale smještajne potrebe gimnazije pokazala je novoformirana uprava JA u Kopru pa je odlučeno da se izgradi nova gimnazijska zgrada.
Nova zgrada i ime Vladimira Gortana, 1950./51.
Nastava u novoj zgradi započela je u II. polugodištu školske 1950./51. godine — od kada gimnazija nosi ime poznatog istarskog rodoljuba Vladimira Gortana.
Školska godina 1951./52. obilježena je burnim političkim događajima. Tripartitnom deklaracijom pokušalo se uspostaviti nepravedno jednostrano teritorijalno rješenje i čitav ovaj kraj prepustiti Italiji. Val protestnih mitinga i manifestacija u kojima su prednjačili učenici i nastavnici nije prestajao kroz čitavu 1951. godinu.
Priključenje Jugoslaviji i posjet predsjednika Tita, 1954.
Godina 1954. donijela je novo ozračje. Bujština je priključena Jugoslaviji, u posjet Bujama i gimnaziji dolazi predsjednik države Josip Broz Tito, a donesena je i odluka da se gimnazija „Vladimir Gortan" proširi na sve gimnazijske razrede.
Kriza i oporavak, 1955.–1972.
Slijedeća školska 1955./56. godina donijela je nove probleme. U prvi su plan izašli materijalni, ali i veliki kadrovski problemi. Stalnih je nastavnika bilo malo, nedostajale su gimnastička dvorana i školska radionica pa se u godinama od 1958. do 1962. u Općinskoj skupštini ozbiljno raspravljalo o postepenom zatvaranju škole. Svoju veliku krizu škola je prebrodila oko 1960. godine — jedan se dio nastavnog kadra ustaolio, broj učenika je bio u porastu, a društveno-političke i privredne organizacije Bujštine počele su rješavati materijalne i prostorne probleme.
Dograđeno je osam učionica, započela je izgradnja dvorane za tjelesni odgoj, a potom se pristupa izgradnji politehničkog dijela škole.
Do osnivanja Srednjoškolskog centra „Vladimir Gortan" 1972. godine bilo je više pokušaja otvaranja i drugih srednjih škola na Bujštini jer je razvoj privrede zahtijevao i druge profile stručnih kadrova i kvalificirane radne snage. Tako od 1954. do 1967. u Umagu i Bujama rade škole učenika u privredi, a samo u Umagu radi kemijska i ugostiteljska škola. Buje dobiva od 1960. do 1965. ekonomsku školu s namjerom da zamijeni bujsku gimnaziju, no u tom sukobu koncepcija prednost je dobila gimnazija jer je bila bolje rješenje za Bujštinu u spremanju kadrova za daljnje školovanje. Opća srednja škola s talijanskim nastavnim jezikom u Bujama počela je raditi 1970. godine.
Osnivanje Srednjoškolskog centra, 1972./73.
Školske godine 1970./71. Gimnazija pokreće opću srednju školu ekonomsko-upravno-turističkog i elektrometalskog usmjerenja. U toku 1972. izvršene su pripreme za udruživanje Gimnazije i Opće srednje škole s talijanskim nastavnim jezikom u jednu jedinstvenu organizaciju udruženog rada pa od 1. siječnja 1973. započinje radom jedinstvena srednja škola pod nazivom Srednjoškolski centar „Vladimir Gortan" Buje.
Učenici se upisuju u pripremni stupanj koji traje dvije godine i završni stupanj koji traje jednu ili dvije godine. Nakon osnivanja općih srednjih škola od 1972. do 1976. bilježi se visok postotak uključivanja završenih osnovaca u škole drugog stupnja. U razdoblju od 1976. do 1986. uvode se novi programi, struke i zanimanja. Školske 1978./79. prestaje rad gimnazije kao glavne okosnice srednjeg školstva na Bujštini.
Reformska desetljeća i povratak gimnazije, 1984.–1994.
Škola u godini jubileja, 2006./07.
U istom prostoru djeluju dvije škole: Srednja škola „Vladimir Gortan" i Gospodarska škola s obrtničkim zanimanjima. Srednja škola „Vladimir Gortan" ostvaruje svoj rad u programu: opća i jezična gimnazija, Ekonomija i trgovina A (ekonomist i komercijalist) te Ugostiteljstvo i turizam A (hotelijersko-turistički tehničar).
U posljednje vrijeme opada broj upisanih učenika zbog općeg demografskog pada, a i zbog izbora zanimanja koje nude druge škole na području Istre.
Nastava se izvodi u dvije smjene, što predstavlja veći problem učenicima, jer ih većina stanuje izvan Buja i u školu dolaze autobusima.