Tekst "Ponosimo se našim djelima" autora Erminija Medice slavi transformaciju Bujštine iz ratom uništenog kraja u naprednu zajednicu. Medica nastupa kao glas naroda Bujštine, slaveći pobjedu nad nepismenošću, siromaštvom i političkom izolacijom.

Erminij Medica
Erminij Medica, sekretar Kotarskog komiteta KP za Buje

Težak put do slobode

Stanovnici Bujštine, poput ostale braće u Jugoslaviji, odabrali su borbu za novi život. Ističe se da je ovaj kraj imao specifično težak zadatak jer se, uz izgradnju socijalizma, morao boriti i za samo prisajedinjenje matici zemlji, što je zahtijevalo mobilizaciju svih snaga.

Gospodarski i društveni preporod

Nakon rata privreda je bila mrtva, a Bujština gotovo nije imala zaposlenih radnika. Brzo je započela eksploatacija nemetala, razvoj cestovnog prometa, obnova starih i izgradnja novih industrijskih pogona. Provedene su ključne reforme poput agrarne reforme i stvaranja društvenih poduzeća.

Stvaranje narodne inteligencije

Autor naglašava da fašistička Italija namjerno nije dopuštala školovanje domaće inteligencije kako bi narod držala u pokornosti. Zato je otvaranje hrvatske gimnazije 1946. godine bio "pionirski rad" u stvaranju novog sloja obrazovanih ljudi prožetih socijalističkom ideologijom.

Fašistička Italija namjerno nije dopuštala školovanje domaće inteligencije — otvaranje gimnazije 1946. bilo je pionirski rad koji je oplemenio cijeli kraj.

— Erminij Medica, "Ponosimo se našim djelima", 1956.

Ponos na rezultate

Deset godina kasnije, s ponosom se gleda na mlade učitelje, nastavnike i tehničare koji su ponikli iz te škole — neki su krenuli još iz "Materadačke gimnazije". Autor s radosnim srcem zaključuje da je to djelo oplemenilo cijeli kraj i njegove ljude.

Erminij Medica

Sekretar Kotarskog komiteta Komunističke partije za Buje i jedan od najzaslužnijih za izgradnju nove zgrade gimnazije. Na svečanom otvorenju 1950. predao je zgradu na upotrebu i predložio da škola nosi ime Vladimira Gortana, istarskog borca strijeljanog od strane fašista. Snažan zagovornik uvođenja hrvatskog jezika u škole i administraciju te simbol borbe naroda Bujštine za ostanak u sastavu Jugoslavije tijekom Tršćanske krize.